"Mogu apelirati na pružatelje usluga smještaja i ostalih ugostiteljskih usluga da kod formiranja cijene prvenstveno vode računa o kvaliteti usluge koju nude, odnosno omjeru objektivne vrijednosti i kvalitete u odnosu na novac", kaže Dalibor Cvitković, direktor Turističke zajednice Lošinja, na komentare o slabijem turističkom prometu.
Statistika koju smo nedavno objavili za lipanj, odnosno prvih šest mjeseci ove godine, prema kojoj je broj turističkih noćenja i dolazaka približno na lanjskoj razini, izazvala je natprosječno veliki broj komentara čitatelja. "Prije svega, govorimo o vanpansionskoj potrošnji koja je manja nego prošle godine. Točne podatke nemamo; tu bi se trebalo obratiti Poreznoj upravi o broju izdanih računa i njihovoj visini u odnosu na 2023. godinu, ali u svakodnevnom razgovoru sa svim dionicima u destinaciji (smještajni kapaciteti, ugostitelji, trgovine, izletnička djelatnosti i sl.) možemo govoriti o padu prometa. On je prvenstveno povezan s visinom cijena pojedinih usluga i recesijom na našem glavnom emitivnom tržištu, prvenstveno o njemačkom, a zatim ga slijede talijansko i austrijsko", navodi Cvitković, dodajući da područje Lošinja na istarsko-kvarnerskom području ima najbolje brojčane pokazatelje u odnosu na prošlu godinu, kada se gleda cijelo razdoblje od siječnja do polovice srpnja ove godine.
Na naš upit o turističkom prometu za prvih petnaest dana srpnja, Turistička zajednica odgovorila je da je u tom razdoblju bilo 277.002 noćenja i 34.183 turistička dolaska, što je jedan posto manje noćenja, a 5,7 posto manje dolazaka u odnosu na prvi dio srpnja 2023. godine, s tim da je, gledajući samo komercijalni turistički promet, postotak jednak lanjskome. Od početka ove godine do 15. srpnja bilo je 810.314 turističkih noćenja i 133.545 dolazaka, što je 1,5 posto više noćenja i četiri posto više dolazaka nego od 1. siječnja do 15. srpnja prošle godine.
Najviše noćenja ove godine bilo je u kampovima (299.753, indeks kao i lani), zatim u hotelima (175.593, indeks 111), apartmanima i sobama u domaćinstvima (146.809, indeks 98), ostalim ugostiteljskim objektima za smještaj (91.567, indeks 101,4) te nekomercijalnom smještaju (96.571, indeks 94).
"Prema kumulativu 1.1.-15.7. 2024. vidljivo je da su noćenja u prvih 15 dana srpnja u nešto manjem padu u odnosu na 2023. godinu s indeksom 99, odnosno 3000 manje noćenja u apsolutnim brojevima, s tim da ovdje bilježimo manjak noćenja u nekomercijalnim objektima (vikend-kućama) od 4000 noćenja. Kada gledamo kumulativ od početka godine, indeks noćenja je 101 u odnosu na 2023. godinu. Mi dajemo podatke iz sustava E-visitor za sve goste prijavljene u svim smještajnim kapacitetima, ovdje možemo govoriti da još nedostaje prijavljenih gostiju, odnosno vlasnika vikend kuća i određenom sivom/crnom tržištu tako da ta brojka gostiju može biti samo veća", zaključuje Cvitković.
Dodajmo i da su ove godine u noćenjima, prema državljanstvima, najzastupljeniji državljani Slovenije s 30,1 posto, potom Njemačke s 19,6 posto, Hrvatske s 15,3 posto, Austrije s 10,6 posto, Italije s 5,8 posto, Češke s 3,5 posto, Poljske s 2,5 posto itd.