U ciklusu priloga predstavljamo autore koji su za izradu rukotvorina i delicija dobili oznaku "Lošinjski lokalni proizvod" Turističke zajednice Grada Malog Lošinja, kao oznaku izražavanja prepoznatljivosti podrijetla proizvoda s cresko-lošinjskog otočja, kao i likovno-dizajnerske originalnosti.
"Krenulo je kao zezancija, oklada. Mom prijatelju, dugogodišnjem neženji, rekao sam da ću mu, ako se ikada oženi, napraviti krokant, misleći da se to nikada neće dogoditi. Ipak, nakon tri godine on se oženio", prepričava nam Goleš, kojemu je krokant bio poznat otprije, a prva saznanja o načinu njegove izrade stekao je vidjevši televizijski prilog o tome kako krokant radi sugrađanka Anna Maria Saganić. Kako kaže, nije bio potpuno zadovoljan prilogom, pa je krenuo "u potragu" za svojim načinom izrade, primjerice kako topiti karamel. "Prvi krokant je ispao solidno, ali je izrada trajala dva tjedna, koliko sam isprobavao, dok nisam dobio zadovoljavajući oblik. To je bilo za onu okladu, 2018. godine. Danas mogu reći da krokant radim puno brže i ljepše nego na početku. Sve je to razvoj, evolucija. Krokant je jednostavan, pola su mljeveni bademi, pola je šećer, karamel. Topljeni šećer ima svoje faze i treba prepoznati, naučiti osjetiti pravi trenutak. Općenito, kod slastica treba naučiti raditi nešto samo po izgledu i jedino iskustvo u umijeću ručnog rada donosi prepoznavanje trenutka", kaže Goleš, koji je dosad izradio preko stotinu krokanata, tih slatkih konstrukcija, isprva najčešće za vjenčanja, a kasnije i za druge trenutke proslava, poput krštenja, godišnjica braka, uspješnih poslovnih godina. Naručitelji su i stranci, obiteljskim korijenima s Lošinja, ali i oni koji s ovim krajem nemaju veze, pa je krokant "otputovao" i u Dalmaciju. Rekordni krokant bio je na deset katova, visine 1,60 metara, težak petnaestak kilograma, sklopljen na licu mjesta za pir mladog lošinjskog para.
"Lukovi se rade s relativno malo materijala. Krokant djeluje voluminozno, ali zapravo nema toliko materijala, a najveći je neprijatelj karamele, pa tako i cijelog krokanta - vlaga", ističe Petar Goleš, koji je na tržište u slastičarnicama "Moby Dick" stavio i malu verziju krokanta - četvrtasta pločica "Crocantessa" osmišljena je kao jestivi suvenir Lošinja. Krokant lošinjskom tradicijom čini oblik, dok je sam krokant tradicija rasprostranjena Mediteranom. U osnovnoj varijanti, za krokant se koriste bademi, ali u planu za budućnost su i varijacije s drugim orašastim plodovima, poput lješnjaka i oraha.
