Za one koji su danas pohodili svoje barke ili šetali uz more, upadljivo je bilo nisko more, naročito nakon što su jesenas korisnici kuća u prvom redu, uslijed prelijevanja mora, imali štete u svojim objektima.
"Prvi i osnovni uvjet za morske mijene je međusobni položaj Zemlje u odnosu na Mjesec i Sunce. U danima mlađaka i uštapa (punog mjeseca), ova su tri nebeska tijela u nizu, što se stručno zove sizigij, pa se utjecaji Mjeseca i Sunca zbrajaju i dolazi do viših visokih voda i nižih niskih voda. Budući da je mlađak za par dana, blizu smo sizigiju, pa je prvi uvjet zadovoljen. Drugi uvjet čini tlak zraka. Moram reći da se ne sjećam kada sam vidjela toliko visok tlak zraka. Prema aplikaciji 'HRT meteo', u 14 sati tlak zraka bio je 1039,3 hektopaskala s tendencijom rasta, tj. u posljednja tri sata je porastao za 0,6 hPa. Uzmemo li u obzir da je prosječan tlak oko 1013,25 hPa, i drugi uvjet je uvelike zadovoljen. Treći uvjet je vjetar koji je većinom iz sjevernih kvadranata, tj. puše uglavnom bura ili vjetrovi iz sjevernih kvadranata", objašnjava prof. Aldina Burić, koja u Srednjoj školi Ambroza Haračića u Malom Lošinju drži nastavu učenicima pomorskih smjerova.
"Osim toga, treba znati da je zimi Zemlja nešto bliža Suncu nego ljeti, što nema baš veliki utjecaj, ali kada se stvari poklope, svaka sitnica može dodatno utjecati na neki ishod. Postoji i čimbenik koji se zove seš (bibavica, štiga, šćiga) koji je tipičan za jezera i zaljeve i možemo ga objasniti najjednostavnije ako zamislimo kako se ponaša juha u tanjuru - diže se i spušta na jednoj, pa na drugoj strani. Postoji jadranski, ali i kvarnerski seš kojima su razdoblja između 'visoke' i 'niske' vode po više sati", zaključuje profesorica Burić.