"Zabranjuje se osiguravanje vode iz Vranskog jezera i iz voda u zoni zahvata, za navodnjavanje golf-igrališta, a ta se voda može koristiti samo za ljudsku potrošnju u pratećim objektima", na javnoj tribini o izmjenama prostornog plana Primorsko-goranske županije istaknula je Mirjana Mamić, načelnica službe za infrastrukturu županijskog Zavoda za prostorno uređenje.
Izmjene i dopune prostornog plana potaknula je lošinjska tvrtka "Jadranka" koja je na crkvenom zemljištu dogovorila gradnju golf-terena i taj svoj plan javno predstavila. Tri i pol sata trajala je tribina priređena u glavnoj dvorani Lošinjskog muzeja, s tim da su prva dva sata protekla u izlaganjima predstavnika Zavoda za prostorno uređenje i tvrtke "Dvokut Ecro" koja je radila studiju utjecaja na okoliš, dok su u preostalih sat i pol pitanjima i komentarima sudjelovali okupljeni građani.
Tribina je održana u sklopu javne rasprave o prvim izmjenama i dopuna prostornog plana PGŽ, koja traje od 2. do 31. srpnja, pa se svi zainteresirani mogu do kraja mjeseca javiti s pisanim primjedbama Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ, čija je pročelnica Koraljka Vahtar-Jurković otvorila sastanak. Osim "premještanja" golf-igrališta s ranije predviđane lokacije kraj Ustrina na novu na Mataldi na Punti Križa, u ovim izmjenama i dopunama je i povećanje proizvodnje ribogojilišta uz sjevernu stranu otočića Plavnika, no o tom dijelu na tribini nije bilo govora.
Adam Butigan, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje, govorio je o dosadašnjem tijeku donošenja prostornoplanskih dokumenata PGŽ, a potom su iz svojih djelokruga govorili njegovi suradnici. Duško Dobrila istaknuo je da je golf-teren projekt od interesa za Županiju, da su predviđena dva golf-igrališta s po 18 rupa na 315 hektara, a da smještajni kapacitet ostaje 800 ležajeva, kako je bilo predviđeno i za Ustrine, s tim da bar dvije trećine kapaciteta trebaju biti u hotelima, a ostatak može biti u zasebnim zgradama poput depadansi i vila. Predviđene su i popratne građevine; sportsko-rekreacijske, društvene, poslovne, infrastrukturne i poljoprivredne, sadržaji moraju biti građeni grupirano, da se za gradnju koristi što manje prostora, a minimalno 65 posto cijele površine mora ostati potpuno prirodno. Dozvoljena su akumulacijska jezera na najviše hektar i pol površine, povijesni putevi i gromače moraju ostati očuvani, a površine koje bi se koristile za parkiranje samo tijekom velikih natjecanja ne bi smjele imati završni nepropusni sloj.
Mirjana Mamić je, osim "pravila igre" u vezi vodoopskrbe, kazala i da je preduvjet za realizaciju golf-terena rekonstrukcija postojeće ceste koja ovaj dio otoka spaja s Osorom, te gradnja dva odvojena cestovna priključka. Izmjene i dopune prostornog plana dozvoljavaju helidrom i pristanište, no ono ne smije biti zaštićeno lukobranom i ne smije imati dodatne sadržaje. Potrebna je i rekonstrukcija postojeće mreže elektroopskrbe.
O područjima koja svakako valja zaštiti govorila je Višnja Hinić, kazavši da će "do promjena u prostoru doći i da treba sačuvati ono što je najvrjednije, da ne dođe do promjena koje bi značajno narušile ovaj prostor". Istaknula je da je, prema podjeli predviđenog terena na zone, u zoni "A" mnogo vrijednih, endemičnih biljaka, da je u zoni "B2" uvala Toverašćica, a u "B3" ponikva s vrlo starom smokvom koja su prepoznali kao vrijednost. Zona "C", navela je Hinić, sadrži ponikve koje za velikih oborina plave, što mora biti zaštićeno, kao i veliki maslinik i staništa ptica i malih sisavaca. Traži i provedbu mjera ublažavanja negativnih utjecaja zahvata na prirodu - smanjenje bioraznolikosti uslijed pojave invazivnih vrsta dopremljenih na građevinskim strojevima i sidrenjem u uvalama, te sadnju otpornijih vrsta trave na samim igralištima. "Treba kontrolirati upotrebu kemijskih sredstava. Tlo, odnosno pedološki pokrivač nije jako vrijedan, ali smo stava da svako tlo treba čuvati jer se ono stvara tisućljećima", zaključila je. Grafikonom je ilustrirala negativni trend razine vode u Vranskom jezeru kroz povijest, naglasivši da jezero mora biti sačuvano od precrpljivanja.
Mario Pokrivač iz tvrtke "Dvokut Ecro" kazao je da oko lokava treba napraviti zaštitne zone od 20 metara, te da treba paziti na izbor kemijskih sredstava kojima se tretira trava na igralištima. Očekuje se lokalan i umjeren negativni, ne i značajno negativni utjecaj na očuvanje cjelovitosti područja ekološke mreže, tvrdi Pokrivač.
Genov: Ovdje pravna država ne postoji, vjerujem da mjere zaštite neće biti poštivane
Prvo pitanje iz publike postavila je Bojana Genov, kazavši da bi trebao postojati prostorni plan nižeg reda koji bi odredio građevinsko područje, a tražila je i odgovor na pitanje kada su obavljeni terenski posjeti kazavši da su nedavno već iskrčena neka područja. "Da se ovaj projekt planira u Njemačkoj, možda bih ga pozdravila, ali planira se u Hrvatskoj, gdje pravna država ne postoji i vjerujem da sve ove mjere zaštite neće biti poštivane", zaključila je Genov.
Marta Kosanović izrazila je nezadovoljstvo što se projekt nastavlja unatoč vrijednim prirodnim resursima, ocijenivši da neće biti profita koji bi to opravdao. "Zašto mislite da ćemo dozvoliti zahvate, da će postojati tajni dogovor i kriminal? Cijeli prostor naše županije je vrlo vrijedan i teško bi se u njemu, po vašim principima, moglo uopće išta događati", odgovorila je Višnja Hinić.
Arsen Mujagić najavio je niz primjedbi pisanim putem, a na tribini je iznio neke od njih. Kazao je da ove izmjene prostornog plana nemaju odlike prostornog plana - "nemaju nijedan koeficijent, a kartografski prikaz nije u skladu s pravilima". Ustvrdio je i da u ovim izmjenama nije samo riječ o zamjeni Ustrina Mataldom, nego i povećanju površine, gotovo za duplo. "Ako postoji dokument koji je Županiji dao ovlast da proglasi državni interes, ja ću s ove galerije skočiti na glavu. To vam može dati samo Sabor", zaključio je Mujagić, a Duško Dobrila odgovorio mu je da pogrešno interpretira stvari.
Odvjetnik Krčke biskupije Marin Trinajstić zanimao se za postojeći sakralni objekt na Mataldi, no odgovoreno mu je da je konačna raspodjela sadržaja na investitoru. Gradski vijećnik Branko Domac (PGS) zatražio je da se uključi gradnja biciklističke staze.
Franka Kučića zanimalo je hoće li se cesta iz smjera Osora proširivati samo do skretanja za Mataldu ili i do same Punte Križa i dalje do uvale Baldarin, a kada je riječ o pristupnim cestama Mataldi, predložio je da se one ne izvode preko najplodnijeg dijela terena. Upozorio je i na lošu opskrbu električnom energijom Punte Križa, gdje za vrijeme grmljavinskih nevremena vrlo često nestaje struje.
Nada Mužić: Ni hoteli ne bi trebali koristiti vodu iz vodovoda
Nada Mužić iz Ćunskog bavila se temom vodoopskrbe, kazavši da ni hotelski objekti uz golf-igrališta ne bi trebali koristiti vodu iz Vranskog jezera, već imati vlastiti sustav vodoopskrbe, kao i sami travnjaci. Također je zatražila da se cesta proširi i do sela Punte Križa.
Niz pitanja imala je Vera Cvek-Domljan iz Uprave šumarstva i lovstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Kazala je da prema Zakonu o šumama iz 2014. godine golf-igralište ne može biti u građevinskom području, te pitala planira li se što na području šuma u državnom vlasništvu. Dvoji i o planiranim zaštitnim mjerama, ograđivanjem prostora električnim ogradama, pitala je i hoće li građevinsko područje biti ograđeno. "Sve je jasno, a ništa nije jasno", prokomentirala je. Višnja Hinić odgovorila je da je vrijednost prostornog plana upravo u tome što diktira način gradnje.
Dubravko Devčić, gradski vijećnik s neovisne liste, kazao je da je vijećnicima projekt predstavljen kao "eko-golf", a da je nezamislivo ekološko tretiranje travnjaka sredstvima. Kemal Berberović interesirao se za smještaj radnika na golf-terenu, smatravši da je to pitanje trebalo biti obuhvaćeno planom. Završno je riječ uzela gradonačelnica Ana Kučić, kazavši da će se obnovom vodovodne infrastrukture smanjiti gubici vode, što će omogućiti da se hoteli uz golf-igrališta uključe u mrežu bez povećanja opterećenja sustava. "Naravno da svaki projekt ima svoje negativne aspekte, ali svi naši ruralni krajevi svakim danom imaju sve manje stanovnika, a za njihovu revitalizaciju treba osigurati radna mjesta", zaključila je Kučić.