Strčić se rodio u Krasu na otoku Krku 24. kolovoza 1936. godine, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest 1961. i doktorirao 1991. godine. Od 1961. do 1978. godine radio je u Sjevernojadranskom institutu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a od 1978. do 1990. bio je ravnatelj Arhiva Hrvatske, te od 1990. do 2005. upravitelj Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Djelovao je i kao profesor na fakultetima u Zagrebu, Rijeci i Puli. Za redovitog člana HAZU, u Razredu za društvene znanosti, izabran je 2000. godine, a od 2008. bio je voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci.
Kao povjesničar akademik Strčić uglavnom se bavio poviješću zapadnog dijela Hrvatske, posebno hrvatskim narodnim preporodom u Istri i na kvarnerskim otocima i razdobljem između dva svjetska rata. O temama iz tih područja kao autor i suautor objavio je tridesetak knjiga i brojne članke.
Napisao je i objavio brojne priloge o povijesti cresko-lošinjskog otočja. Posebno treba istaknuti opširnu studiju o povijesti otoka Cresa do 1947. godine objavljenu u spomen knjizi "Stotinu godina hrvatske škole u Cresu 1907. – 2007."
Utjecao je bitno na moje početno povijesno istraživanje školstva Nerezina i tiskanje odgovarajućeg priloga u Kalčićevoj "Istri" 1978. godine, a iste godine napisao je i recenziju za knjigu Envera Imamovića "Nerezine na otoku Lošinju". Tako započinje naša dugogodišnja plodna i prijateljska suradnja. Stoga moram napomenuti ovom prilikom njegov veliki doprinos organizaciji znanstvenog skupa u povodu stotinu godina hrvatske čitaonice u Malom Lošinju, koji je okončan utemeljenjem Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj 31. listopada 1987. godine u hotelu "Punta", u Velom Lošinju.
Na Antonju 13. lipnja 2007. godine došao je u Nerezine pomoći u predstavljanju prvog izdanja "Nerezinskog libra" na terasi hotela "Televrin", a onda se odmah vratio u Kras na proslavu tamošnjeg zaštitnika. Bio je član komisije pri obrani moje disertacije posvećene povijesti brodogradnje otoka Lošinja od 1823. do 1915. godine, na zadarskom sveučilištu 2011. godine.
Zadnji put je bio u Malom Lošinju 2013. godine, u palači "Fritzi", na predstavljanju knjige o mojoj navedenoj doktorskoj tezi, kojom prilikom je otočnoj javnosti prikazana i knjižica o dr. sc. Julijanu Sokoliću – njegovom lošinjskom zavičaju i dotadašnjoj bibliografiji, uređenoj po Petru Strčiću i Maji Polić, njegovoj višegodišnjoj asistentici i nasljednici na povijesnim istraživanjima.
Akademik Petar Strčić bit će ukopan u obiteljsku grobnicu u Krasu gdje već leže njegova kćerka Snježana Marija, majka Milica i supruga mu Mirjana. Počivao u miru.